Books

Utjecatelj

Srednjovjekovni običaj da mentalno oboljele predaju u ruke brodarima te se na taj način oslobađaju onoga čemu ne mogu ili neće pomoći istorijska je činjenica kao pozadina romana Utjecatelj. Intrigantna, introspektivna priča o tragediji “onih drugačijih” – luđaka –  kako ih uobičajeno nazivamo koja se na “profinjenije” načine proteže

Read More
Books

Soba glava

Autorica o zbirci poezije: I prije nego što se ulovila između korica knjige ova se poezija porađala pod skutima vječno crvenog Mostara, grada u otporu iščeznuća, a potom Zagreba koji je nestrpljivo prizivao, da bi se prošetala zatim ulicama Pariza, plovila nevidljivim brzacima Seine i zastala na čas bez

Read More
Razno

Istrošene teme za pisanje

Koliko puta je pisano na ovu temu… Prežvakavanje, premotavanje, besmisleno ponavljanje u nedogled. 1. Neočekivana ljubavna priča: Opišite vezu između dvoje ljudi koji su naizgled potpuno različiti, ali se ipak zaljube jedno u drugo. To može biti romansa između dva lika koji dolaze iz suprotstavljenih svjetova, kao što su

Read More
Books

Utjecatelj

Srednjovjekovni običaj da mentalno oboljele predaju u ruke brodarima te se na taj način oslobađaju onoga čemu ne mogu ili neće pomoći istorijska je činjenica kao pozadina romana Utjecatelj. Intrigantna, introspektivna priča o tragediji “onih drugačijih” – luđaka –  kako ih uobičajeno nazivamo koja se na “profinjenije” načine proteže sve do našeg doba. Zarobljeni u ispremiješanim vremenskim dimenzijama, protagonisti ovog romana se kreću kroz prostor i vrijeme stalno iznova proživljavajući jedne te iste trenutke života, one u kojima su bili žigosani, pa prognani kao društveno nepodobni, predani na milost i nemilost neznanim putevima mora koje ih odnosi i, na koncu, izbacuje na postojećem i nepostojećem otoku gdje dočekuju sami sebe… Gdje završava stvarnost a počinje fantazija? Ko je zapravo Utjecatelj i koja je njegova uloga su pitanja koje se nameću čitaocu sve do zadnje stranice ove priče. Da li će biti odgovora na njih? Ili se odgovor provlači od samog početka priče?

 

 

 

Books

Soba glava

Autorica o zbirci poezije:

I prije nego što se ulovila između korica knjige ova se poezija porađala pod skutima vječno crvenog Mostara, grada u otporu iščeznuća, a potom Zagreba koji je nestrpljivo prizivao, da bi se prošetala zatim ulicama Pariza, plovila nevidljivim brzacima Seine i zastala na čas bez daha na Cimetière du Montparnasse, spuštajući se pored počivališta M. Duras, tiho, posve tiho ne prelazeći preko usana u strahu da ne uznemiri njezino konačno uspokojeno srce. Napokon, uz prvu jutarnju kafu u tmurni no sretni sat, zaigrala je u neočekivanom osmijehu velike crne žene omotane haljama blještećih boja na uglu bučne Rue de Clignancourt 44 već spremna sljedeći čas da napusti taj veličanstveni grad zarobljen zaglušujućom bukom i vine se ka nebesima na krilima čelične ptice obećavajući povratak u stihovima.

Razno

Istrošene teme za pisanje

Koliko puta je pisano na ovu temu… Prežvakavanje, premotavanje, besmisleno ponavljanje u nedogled.

1. Neočekivana ljubavna priča: Opišite vezu između dvoje ljudi koji su naizgled potpuno različiti, ali se ipak zaljube jedno u drugo. To može biti romansa između dva lika koji dolaze iz suprotstavljenih svjetova, kao što su različite kulture, društveni slojevi ili čak različite vrste bića.

2. Alternativna istorija: Zamislite kako bi svijet izgledao da se neki ključni istorijski događaji odigrali drugačije. Na primer, možete istražiti kako bi svet izgledao da je neka bitka izgubljena umjesto dobivena, ili kako bi se tehnološki razvoj odvijao u drugačijem pravcu.

3. Pustolovina: Kreirajte priču o putovanju na nepoznata mjesta i susretima s različitim kulturama, izazovima i avanturama. Ovo može biti uzbudljivo putovanje kroz džungle, svemirsku avanturu ili istraživanje nepoznatih podvodnih svjetova.

4. Magijski realizam: Uključite elemente nadrealnosti u svet koji stvarate. Ovo može uključivati natprirodne pojave, magiju, mitologiju ili fantastične bića koja utiču na živote likova.

5. Postapokaliptični svijet: Postavite priču u svet nakon katastrofe, bilo da je to nuklearni rat, pandemija ili neka druga globalna katastrofa. Istražite kako bi ljudi preživljavali i prilagođavali se novim uvjetima.

6. Psihološki triler: Fokusirajte se na unutrašnje borbe likova, njihove strahove, sumnje i tajne. Ovo može biti priča o opsjednutosti, gubitku identiteta ili borbi s unutrašnjim demonima.

7. Istraživanje društvenih tema: Iskoristite svoj roman kao sredstvo za istraživanje aktualnih društvenih problema, kao što su rasizam, rodna neravnopravnost, mentalno zdravlje ili politička korupcija.

Ove ideje samo su početak, a možete ih kombinirati, prilagođavati i proširivati kako biste stvorili jedinstvenu i intrigantnu priču koja će privući čitaoce. Najvažnije je da pišete o nečemu što vas zaista zanima i inspirira. U svakom slučaju, sve su istrošene. Ali postoji mogućnost da vam se dogodi… Originalnost!

Razno

O postanku romana Utjecatelj

Kako je došlo do nastanka romana?

“Par godina pripremajući građu te konačno dovršivši svoj treći roman, koji sam jedini odlučila objaviti – te je u procesu  izlaska pred javnost – javila se potreba da kažem par riječi o njegovom nastanku.
Dugi niz godina ponavljali su mi se snovi o ludilu i ludnicama poticani mojim strahovima od istih koji su se vukli još od djetinjstva. Naime, bilo je par osoba s kojima je moja majka bila u bližem ili daljem doticaju i od kojih sam se iz objašnjivih  dječjih razloga plašila.Posjete psihijatrijskim odjelima na kojima je prebivala, istina na kratko, jedna od majčinih prijateljica, a potom i otac, igrom slučaja smješten odmah iznad psihijatrijskog odjela jedne bolnice, a što se ponavljalo u sporadičnim vremenskim razmacima, urezale su mi se u pamćenje kao slike drhtavih figura u blijedo plavim “uniformama” koje se kreću oko bolnice, mrmljajući sebi u bradu ili tražeći cigaretu uz neprestano i ubrzano ponavljane riječi “cigar, cigar ili daj cigar, daj cigar” ili smijeh koji je sablasno  odjekivao s bolničkih prozora i na koncu, možda i najgore – strano-prazni i mučenički pogledi tih zatočenika.
Dugo vremena kasnije znalo se dogoditi da zaboravim na sve navedeno no ostao je još godinama u meni strah od gubljenja razuma očigledno potaknut mračnim podsvjesnim procesima koje sam tek intuitivno naslućivala u časovima prisjećanja na djetinjstvo i ranu mladost vezano za već spomenuto. Nerealan no snažan otpor prema približavanju bilo kakvoj bolničkoj ustanovi još me dugo pratio u obliku grčenja želudca ili hladnog znoja koji me oblijevao pri samom pogledu na ta zlokobna zdanja.I konačno, danas mogu reći da je strah od “onih drugačijih” i ustanovama u kojima su zatočeni napokon netragom nestao.Dok ovo pišem još vidim niski zid koji je opasivao opću bolnicu u našem gradu preko kojeg smo ocu donosili cigarete i hranu, a pored bolnice, kako prikladno, kućicu mrtvačnice pred kojom sam u par navrata prisustvovala sahranama ljudi koji mi nisu značili ništa.
I ne znam kako i u kojem trenutku se dogodilo da sam jedne večeri, u nekom neočekivanom, čudnovatom času, doživjela viziju agonije onih koji su stoljećima proganjani i izgonjeni, zatvarani i mučeni pod stigmom ludila, te tako pretočila u ono što slijedi. Možda sam se na taj način htjela „opravdati“ zbog svojih strahova koji su ipak na kraju krajeva značili jednu predrasudu ili da kažem osudu prema tim drugačijima, vječnim izopćenicima od strane “normalnih.” Jer tako nas uče od malih nogu, zar ne. Proces pisanja romana tekao je spontano, , dakle bez predumišljaja i određenog plana u prvim časovima kada sam ručno počela zapisivati navalu misli koje su se jedne noći pojavile iz neočekivano pojavile. I sve dalje je teklo na isti način, bez plana i programa kako dalje… I tako, opet usred jedne noći roman je nakon dvije godine pisanja bio završen, kao da se sam od sebe završio, samo sam prestala pisati – jer više u meni nije bilo ništa za reći. Moram istaknuti da mi je od velike pomoći bila knjiga Istorija ludila u doba klasicizma – Michel Foucault kao i proučavanje teorije komunikacije – Paul Wtzclawick”

Razgovor s prof. Aleksandar Živković Pešut

Minijature

Momentum

 Deni Kamino

Po sjećanju

Neka sve bude po sjećanju; nejasni obrisi, sumnjive sjene u zamagljenom zrcalu, iskrivljeno i lažno kako to često vjerujemo da sjećanje jeste. Ili možda nije, samim postojanjem mogućnosti da je moglo biti upravo onako kako se i sjećamo. Ali to trenutno ne možemo znati. Uostalom, nije li svejedno. Držimo se jednostavnosti. Neka sve bude po sjećanju.

Bezvjerno

Iscrpljivanje duha? Izbijanje daha? Pomutnja emocija?
Što planirate? Što vam je činiti?
Obzirom da se to zbivanje bliži, da li što planirate? Vi kao da izbjegavate i misliti na to.
Udaljili ste se od stvarnosti skore zbilje. No kako god, to vas uskoro čeka.
Imate li kakav bar polu plan?
Evo, za početak, čim zinem lažem. Čak štoviše, ne mogu se zaustaviti.
Ne znam da l’ sam u stanju išta osim laži izreći.
Drugima lažem, sebe lažem, nije mi više ni do čega doli do laganja laganja
i samo laganja.I ne samo riječima; spretno lažem i djelima! I osjećam se pretežno sjajno.
Osjećam se gotovo pa zaštićeno. Osjećam se kao da se mogu ne osjećati skoro.
Uostalom, ostat će mi nebo. Istina bez ptica, no nebo je nebo.

Bez

Sve manje me shvaćaju. Ne znam da li da se ponosim svojom originalnošću ili da počnem sumnjati da nisam pri zdravoj pameti. Sve više mi se protive, provociraju, distanciraju.  Okreću mi leđa, kao da zaudaram, jer odudaram, a zapravo bi najviše da udaram! Imam često agresivne misli, osobito u vezi… Raznih stvari. Da ne duljim, želim uništiti, razbiti, zbrisati s lica zemlje mnoge i mogo toga!  No tema mojih trenutnih razmišljanja nije baš ovo prethodno napisano.

Minijature

Magija čitanja

Deni Kamino

čitanjeProlaze minute u potpunoj tišini, ne čuje sada nikakav zvuk, čeka još, ništa se ne događa, muk je, bezoblična nijemost obličja oko. Vrata se ne otvaraju, a on još sav u oprezu otvara oči, počinje polako lakše disati kao da se zrak ponovo vraća u nj, u prostor oko njega, oživljava sve i istom počinje vjerovati da je umislio šumove i zvuke u ovoj pustoši gdje jeste, da nije bilo ničijih koraka – a čiji bi mogli i biti – misli i osjeća opuštanje zgrčenog tijela, ustaje, odlazi do vrata, otvara ih ohrabren tišinom, prelazi pogledom preko pustog vrta, vraća se unutra ostavljajući, ipak na oprezu, vrata odškrinuta, pa ponovo prilazi k stolu, prelijeće pogledom preko razbacanih papira po tko zna koji put i nasumce uzima par listova. Za razliku od ostalih ovi su potpuno bijeli, čisti, kao da ih ničija ruka nije dotaknula. Kako to da mi ranije nisu upali u oči – čudi se i sjeda za stol okrenut prozorima, pripaljuje cigaretu, nekoliko trenutaka promatra te listove, a onda počinje čitati sad već potpuno smiren, s vjerom da ga ništa od onog na što će naići među tim rukopisima više ne može iznenaditi. Čita bijele neispisane listove i smiješi se, sve više se smiješi dok u jednom trenutku ne shvati da čita ništa i odlučuje ponovo pokušati, odlučuje početi od početka.  

Autor

O autoru

Snezana P. Loncar, (Deni Kamino, Ava Gotal, Snježana Lončar), rođena u Mostaru, živi i radi u stalnom pokretu na relaciji Zagreb – Pariz kao marketinški savjetnik,  te freelancer. Napušta studij medicine da bi se potpuno posvetila sasvim drugoj oblasti – marketingu, te  paralelno, književnosti. Intenzivno se bavi pisanjem kratkih priča i poezije još od rane mladosti. Objavila je zbirku poezije Soba glava, otvoriviši prvi puta vrata čitateljstvu da zaviri u  autoričin intimni svijet. U prodaji je već od starta hvaljen roman od strane čitalaca roman Utjecatelj. Dobitnica je više nagrada za poeziju. Autorica koja dugi niz godina objavljuje kratke priče i poeziju pri elektronskim portalima za književnost kako pod svojim osobnim imenom tako i pod raznim pseudonimima. Trenutno je u pripremi zbirka kratkih priča kao i rad na novom romanu.